/ “Tradicijske prehrambene navike u Istri (Jesmo li danas deblji nego nekada?)” /

Na osnovu istraživanja na području Istre predavačica je analizirala i sistematizirala prehrambene navike domicilnog stanovništva kroz tri generacije. Je li tradicijska hrana još uvijek aktualna u prehrani, jel bih bila mršavija da pripravljam i konzumiram tradicijska jela, je li se prehrambene navike stječu u djetinjstvu, samo su neka od pitanja na koja je Ivona Orlić nastojala dati odgovore potkrijepljene rezultatima dobivenim specifičnim metodama istraživanja u etnologiji.

/ “NOSTALGIČNO I/ILI MODERNO? nostalgični okvir pripovijedanja o hrani (Jelena Ivanišević)” /

Jelena Ivanišević u svom se izlaganju osvrnula na trend pisanja o hrani. Zadnjih desetak godina zanimanje za gastronomiju proširilo se u tolikoj mjeri da je prostor što ga danas zaposjedaju besjede o jedenju veći nego ikada ranije. Sa stranica ženskih i specijaliziranih časopisa, prehrambene su teme ušle u prostor ozbiljne književnosti. Žanrovski prostor što ga zauzima gastroknjiževnost, u svojim različitim oblicima, odaje nostalgiju kao temeljnu diskurzivnu strategiju. Pisati o hrani u Hrvatskoj doista znači sjećati se i žaliti se za obrocima prošlosti, za gostoljubivim i brižnim gestama anonimnih bakinih kuhinja.

/ “Nematerijalna kulturna baština ” /

U izlaganju Melanije Belaj ukratko je predstavljen projekt Instituta za etnologiju i folkloristiku  „Hrvatska nematerijalna kulturna baština“, koju je financiraa Hrvatske zaklade za znanost  te općenito UNESCO-ve prakse zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj. Fokus izlaganja bio je na predstavljanju multinacionalne nominacije Mediteranska prehrana koja uz Hrvatsku okuplja još šest zemalja: Španjolsku, Portugal, Grčku, Italiju, Cipar i Maroko. Hrvatska je jedna od zemalja nositeljica jer svojom obalom i otocima te dijelom zaleđa pripada mediteranskom prehrambenom krugu. Kroz prikaz ove multinacionalne nominacije predavačica je dala osvrt na prehranu u kontekstu nematerijalne kulturne baštine te upoznala okupljene s ključnim pojmovima relevantnim u razumijevanju cijelog procesa očuvanja i zaštite.

.

/ “Hrana kao okrjepa ” /

Viša muzejska pedagoginja Mirjana Margetić iz Etnografskog muzeja Istre održala je izlaganje pod naslovom: „Hrana kao okrjepa – prehrana prije i nakon trudnoće“. Izlaganje se odnosilo na temu što su nekada žene jele u trudnoći i nakon poroda kako bi se okrijepile i povratile snagu. U skromnoj prehrani našla se poneka delicija kao što je žavajon  ili škrop koje su,  iako spremane od jednostavnih namirnica,  pomogle ženama da ojačaju. Bilo je riječi i o tome zašto se neka hrana izbjegavala te kako se hranilo novorođenčad.

.

/ “Grupe solidarne razmjene: uspjesi i poteškoće prilikom promjene kupovnih i prehrambenih navika” /

O stanju Grupa solidare razmjene u Hrvatskoj govorila je dr.sc.Olga Orlić .Grupe solidarne razmjene koje već neko vrijeme postoje u Hrvatskoj, a posebice su uspješne i aktivne u Istri, imaju značajan transformativan potencijal ne samo za pojedinca već i za društvo u cjelini. Organski proizvedena hrana ima brojne nutritivne vrijednosti, ali ako pri tom podržavamo i lokalnog proizvođača, ekonomski učinci za pojedinca koji na takav način proizvodi hranu su izravni i odmah vidljivi. Time se ponovno uspostavlja odnos između proizvođača I potrošača. Stoga je naglasila je Orlić, potencijal GSR-ova za širenje tzv. ekonomije solidarnosti (koja podrazumijeva takav fer odnos između kupca i proizvođača, koji je izgubljen u klasičnom lancu nabave) ogroman. Međutim, treba imati na umu da je mijenjanje postojećih navika dugotrajan I ponekad ne baš jednostavan proces. Predavacica je zakljucila kako je stoga upoznavanje iskustva iz drugih zemalja dragocjeno kako bi se prepoznali i nadišli takvi ili neki slični problemi unutar GSR-a u Hrvatskoj.

/ “Tri koraka za zdrav početak – kako odabir prehrane utječe na zdravlje cijele obitelji ” /

O zdravlju djece koje započinje prehrambenim navikama i odabirima (budućih) roditelja, pravilnom prehranom i zdravim životnim stilom tijekom trudnoće, a nastavlja se odabirom zlatnog standarda prehrane novorođenčeta – dojenjem, pa prvim koracima u dohrani koja je uvod u obiteljske objede, govorile su Rodine savjetnice na SOS telefonu za dojenje.
Na druženju koje su nazvale Tri koraka za zdrav početak – kako odabir prehrane utječe na zdravlje cijele obitelji, Daniela Drandić i Jasena Knez Radolović pričale su o prehrani u trudnoći, dojenju i dohrani.

/ “Ekološki principi u uzgoj životinja i kvaliteta mesa iz ekološke proizvodnje” /

Jurka Topol iz Klastera ekološke poljoprivrede u sklopu svog predavanja govorila je o osnovnim razlikama između konvencionalnog i ekološkog uzgoja životinja  pri čemu ekološka proizvodnja teži postizanju veće kvalitete umjesto kvantitete, što je uobičajena praksa konvencionalne proizvodnje. U ekološkoj proizvodnji uzgojna praksa osigurava dobrobit uzgajanih životinja te na kraju rezultira proizvodima visoke kvalitete koji su oslobođeni od brojnih štetnih tvari kao što su antibiotici i lijekovi,  hormoni, stimulatori rasta i dr.

/ “Zelemenjava” /

Darja Fišer predstavila je projekt Zelemenjava, slovensku građansku inicijativu koja potiče razmjenu sjemena, sadnica i plodova iz urbanih vrtova.